Piše: Admir Gluhić
Dobra vijest – Premijer liga Bosne i Hercegovine brojati će deset klubova. Loša vijest – i dalje smo rekorderi u Evropi, 136 klubova u prva tri ranga nogometa.
Na današnjoj sjednici IO NFSBiH donesena je odluka o smanjenju broja učesnika najvišeg ranga u Bosni i Hercegovini.
Premijer nogometna liga BiH od sezone 2025/26 brojati će deset klubova, što automatski znači da u nadolazećem prvenstvu čak četiri kluba napuštaju najviši rang takmičenja. Ovo je jedan korak koji vodi u smjeru reorganizacije takmičenja koja se odvijaju pod okriljem NFSBiH, i svakako je potez za pohvalu. Međutim, ovo je na neki način tek početak ulaska na jedno područje koje zahtijeva stručnu analizu i daljnje rješavanje nagomilanih problema, kako organizacionog tako i sportskog aspekta.
Zemlje u okruženju koje u najvišem nogometnom rangu imaju po deset timova su Slovenija i Hrvatska, Austrija primjera radi ima 12 timova u najvišem rangu a susjedna Srbija 16. Sa aspekta infrastrukture, organizacije, generalno broja klubova i uslova kojima raspolažu, rješenje od 10 timova u najvišem rangu je sasvim logično i opravdano.
Ono što je sada prvi korak, a to je smanjenje broja učesnika u Premijer ligi Bosne i Hercegovine, mora ubrzo inicirati i naredne korake, inače ni ovaj neće imati puno smisla i neće polučiti željeni efekat.
U okviru drugog ranga u našoj zemlji nastupaju čak 34 tima, podijeljena u dvije grupe. Takmičenje u okviru Prve lige FBiH ima 16 učesnika a takmičenje u okviru Prve lige RS čak 18. Preveliki je ovo broj za ovaj rang takmičenja a posebno je apsurdan jer organizacija natjecanja nije napravljena po sportskom, geografskom ili bilo kakvom drugom kriteriju, nego po političkom – lige su entitetske. Dodatni apsurd leži u tome da u ranije spominjanim zemljama nastupa daleko manji broj klubova u okviru ovog ranga takmičenja – na nivou druge lige. Pa recimo u Hrvatskoj drugoj ligi nastupa 12 klubova, u Sloveniji, Srbiji i Austriji po 16, a u jednoj Njemačkoj takmičenju u ovom rangu nastupa 18 klubova. Kod nas, kako rekoh čak 34.
Želimo li boljitak našem nogometu/fudbalu, nužna je reorganizacija kroz koju bi se oformila jedna druga liga, u kojoj bi nastupali klubovi iz cijele države a igrala bi se pod organizacijom NFSBiH a ne kako je sada slučaj u organizaciji entitetskih saveza. Također, u ovoj ligi maksimalan broj klubova bio bi 16, što je s obzirom na infrastrukturu ali i generalne prilike u smislu posjeta na utakmicama i interesa sponzora optimalan broj. U ovoj situaciji, više od polovine klubova koji danas igraju neku od prvih liga, igrali bi rang ispod, čime bi isti dobio na kvaliteti.
Kada govorimo o rangu ispod – trećem rangu nogometa u Bosni i Hercegovini, e tu stvari tek postaju komplikovane. Treći rang u Bosni i Hercegovini, sačinjen je od ukupno ŠEST liga, da dobro ste pročitali, šest! Četiri od šest igra se pod organizacijom entiteskog saveza u FBiH i to Druga liga – zapad, centar, sjever i jug a dvije pod okriljem saveza u manjem entitetu i to Druga liga RS istok i druga liga RS zapad.
U okviru trećeg ranga takmičenja u Bosni i Hercegovini, u ovoj sezoni nastupala su čak 94 kluba. Posebna specifičnost ovih liga je mahom loša infrastruktura, upitno funkcionisanje omladinskih kategorija, neadekvatan status igrača i mnoga druga pitanja, koja ove lige “krase”. Podijeljene su na entitetskoj i regionalnoj osnovi i tu također nalazimo niz nelogičnosti, ali i ogroman disbslans ekipa koje igraju u istom rangu a niti po jednom kriteriju fudbalske igre nemaju zajednički sadržilac.
Širom Evrope u trećem rangu nastupaju redom, recimo u Njemačkoj 20 timova, u Francuskoj 18, zatim u Austriji 3 lige po 16 klubova, ukupno 48. U zemljama okruženja, stanje je slijedeće, u trećem rangu u Srbiji nastupa 64 kluba u 4 funkcionalne lige, istok, zapad, Beograd i Vojvodina, u Hrvatskoj 16 klubova, a u Sloveniji 28, podijeljenih u dvije grupe.
Kada pogledamo prva tri ranga, u Bosni i Hercegovini nastupa čak 136 klubova, u Srbiji 96, zatim u Austriji 76, a u Hrvatskoj “samo” 38. Podatak da u Hrvatskoj koja je u fudbalskom smislu u svakoms segmentu ispred naše domovine nastupa 3,5 puta manje klubova, govori nam da smanjenje broja učesnika u Premijer ligi BiH jeste dobar korak, ali za iskorak potreban je veći “zalogaj” i reorganizacija.
Nužno je, da se broj učesnika u prva tri ranga barem popolovi, čime će se dugoročno sigurno dobiti na kvaliteti takmičenja ali i na povećanju interesa, javnosti, sponzora i drugih faktora. Također nužne su i promjene u načinu i organizaciji takmičenja u okviru liga mladih – omladinskih kategorija, kao i o promjeni uslova za natjecanje u prva tri ranga. Nužne su i promjene u smislu nastupa broja igrača, posebno u nižim ligama koje apsolutno moraju da se preorjentišu u razvojne lige…Zakotrljalo se, idemo li u dobrom smjeru ili samo radimo kozmetičke promjene, vrijeme će pokazati!
