Priča o Marinu Popoviću nije samo fudbalska. To je priča o povratku kući, o vjeri, strpljenju i – ljubavi prema klubu.
Njegovo srce kuca za Čelik, a navijači na Bilinom polju to znaju i osjećaju. Nakon godina odsustva, od Jihlave i Širokog Brijega do njemačke pečalbe i sezona u drugom timu Hannovera 96, Popović se prošle jeseni vratio tamo gdje pripada – pod svodove tribina Bilinog, na stadion gdje je nekada kao dječak sanjao velike snove, i maštao da bude igrač odluke u velikim utakmicama Čelika.
I nije odmah išlo bajno. Jesen je donijela neizvjesnost, traganje za formom, povratak u ritam domaće lige i borbu sa samim sobom. Ali proljeće je donijelo eksploziju – ne samo igre, već i liderstva. Marin Popović danas ne nosi samo dres Čelika, on ga oličava.
U posljednjih pet utakmica Čelika, koje su donijele četiri pobjede i jedan remi, uz impresivnu gol-razliku 10:0, Popović je direktno sudjelovao u čak 8 pogodaka – četiri je sam postigao, a četiri asistirao.
To je učinak od 80% učešća u golovima tima – brojka koju ne viđamo često. Ali više od brojki, Popović donosi nešto što se ne može izmjeriti statistikama – donosi pristup, stav i srce.
Mladi igrači gledaju u njega i uče – kako se bori, kako se gine za boje kluba, kako se nikad ne gubi vjera.
Na Bilinom polju opet se sanja. Čelik je lider ako gledamo formu, a s Marinom Popovićem u ovakvom izdanju – sve djeluje moguće. Igrač koji je nekada napustio klub sa suzama u očima sada ga nosi na leđima, s ponosom i snagom pravog crnocrvenog vođe.
